Ova tema je posvećena, kako se i iz samog naslova naslućuje, razbijanju tabu tema oko dodavanja CO2 u vodu, znači biće objašnjena neka od osnovnih pitanja: Da li dodavati CO2, na koji načina ga dodavati, da li prekidati rad CO2 reaktora preko noći i na sva ostala pitanja koja se tiču pitanja na ovu temu. Samim biljkama je CO2 potreban da bi uz pomoć svetla vršile proces fotosinteze čiji je nusprodukt nastanak kiseonika O2 koji je potreban za život svih živih bića. Bez neke minimalne količine CO2 u vodi naše biljke bi bile uskraćene za vršenje normalnog procesa metabolizma i iz tog razloga biljke se ne bi normalno razvijale, samim tim bi došlo do odumiranja delova, na kraju umiranje i same biljke. Same ribe i ostali organizmi (račići, puževi) koji se nalaze u akvarijumu takođe doprinose u vršenju samog procesa dodavanja CO2. Ribe samim svojim disanjem troše O2 iz vode u procesu disanja dobija se CO2, ali sta se desava noću kada je svetlo ugašeno? Noću i same biljke troše O2 koji su same pravile u toku dana pod svetlom u procesu fotosinteze. Tako da je pitanje oko dodavanja CO2 tokom noći diskutabilno i postoje opozitna mišljena oko ovog pitanja.
Postoje različita mišljenja i oko dodavanja CO2 u vodu, neki smatraju da je obavezan, dok neki smatraju da se biljni akvarijumi mogu održavati bez CO2, sa velikom karbonatnom tvrdoćom. CO2 je neophodan za rast biljaka i nezahtevne biljke ga koriste kroz atmforski CO2, koji naravno postoji u vazduhu u koncentraciji od 0.003%. Koja je stvarna priča dodavanja CO2 i zahtevnih biljaka? Odgovor na ovo pitanje ležu u osvetljenju, što bi reklo da zahtevnije biljke, obično traže jače osvetljenje, a samim tim potreba za hranljivim materijama i CO2 je veća.
Dodavanjem jakog osvetljenja, mi ustvari ubrzavamo proces fotosinteze, jer pod jačim svetlom, biljke mnogo brže napreduju, ali zahtevaju veće količine CO2 i hranljivih materija, što se mi trudimo veštačkim putem da nadomestimo. Znači slobodno možemo reći: jače osvetljenje-ubacivanje CO2 je potrebno, slabije svetlo-ubacivanje CO2 je nepotrebno. Uvek se moraju uskladiti parametri kao što su hranljive materije, osvetljenje i CO2, jer možemo imati prelep akvarijum i bez dodavanja CO2, ali onda moramo zaboraviti na zahtevne biljke i napraviti naše okruženje sa slabo zahtevnim biljkama, što je itekako izvodljivo. Znači morate se odlučiti za tip biljnog akvarijuma, a zatim odredite, da li je potrebno dodavanje CO2 u tom tipu akvarijuma.
Što se tiče dodavanja CO2, kod nas se obično dodaje putem DIY CO2 sistema i ovakav način nije baš najsrećnije rešenje, ali nema svako mogućnosti za kupovne CO2 sisteme, tako da moramo biti ekstremno oprezni sa DIY sistemom, jer možemo veoma lako napraviti pomor riba u akvarijumu i ovde već možemo reći da dodavanje CO2 noću putem DIY sistema nije preporučljivo i ne bi ga trebalo dozirati tokom noći. Što se tiče kupovnih sistema, tu je već druga priča i oni obično imaju digitalne Ph kontrolere koji putem elektro ventila i pH sondi održavaju već zadate parametre, tako da je dodavanje CO2 tokom noći sasvim izvodljivo. Da bi dodavanje bilo sigurno tokom noći potrebne su vam neke od navedenih stvari:
- Boca u kojoj se nalazi kompresovan CO2
- Ventilna grupa sa kojom se dozira ujednačeno dodavanje CO2 u vodu
- Difuzor ili Reaktor (Služi za razbijanje mehurova i lakšeg rastvaranja CO2 vodi)
- Tester Drop checker (Služi za merenje koncentracije rastvorenog CO2 u vodi)
Iz ove priče ćemo izostaviti digitalni pH kontroler, koji je povezan sa elektro ventilom, jer nas njegova cena udaljava od gotovih CO2 sistema.
VENTILNA GRUPA

Ventilna grupa se odnosi na precizno doziranje CO2 i obično se sastoji od izuzetno preciznih igličastih ventila, koji nam omogućavaju finu regulaciju protoka i jedna je od najbitnijih stavki CO2 sistema koji rade sa kompresovanim CO2.
DIFUZOR

Difuzor se u ovom slučaju odnosi na efikasno „razbijanje“ CO2 mehurova, jer moramo obratiti na efiksno rastvaranje CO2 u vodi. Jedan od najčešće korištenih difuzora kod nas, su obični raspršivači, dok u svetu je najpoznatiji Amanov stakleni difuzor, koji veoma efikasno rastvara CO2, za razliku od običnih raspršivača.
REAKTOR

Reaktor se takodje odnosi na efikasan način rastvaranja CO2 u vodi i najčešće korišćen reaktor na ovim prostorima je takozvani Bell reactor, odnosno isečak gornjeg dela plastične flaše koji stoji u akvarijumu i sakuplja mehuriće koji izlaze iz difuzora i time zadržava CO2 ispod vode i time podstiče samo rastvaranje. Jedan od najefikasnijih DIY reaktora je Power head, odnosno motorna pumpma, koja elisom razbija mehur, na 1000 malih mehurića i time se dobija efekat magle, koji će biti objašnjen u nekom od sledećih tekstova. Postoje tzv. fliper reaktori, koji rade po principu merdevina i jedan od solidnih načina rastvaranja CO2, mada ga treba izbegavati, jer će biti priče o usvajanju magle od strane biljaka.
TESTER DROP CHECKER
Ovi testeri stoje u akvarijumu i služe za prikazivanje tačne koncentracije CO2 u akvarijumu i ovo je nešto gde ne treba štedeti. Svako treba imati ovakav način merenja, jer pH i kH testeri nisu baš pouzdani, jer putem kH i pH saznajemo koncentraciju CO2 u vodi, ali ako posedujete digitalni pH metar, možete dobiti prciznije rezultate.
Pre dodavanja treba obratiti pažnju na neke parametre vode, jer od toga nam zavisi kako će se ponašati CO2 u sitemu, jer ako imamo meku vodu, CO2 će mnogo lakše zasititi sistem i može doći do naglog pada pH vrednosti, koji može dovesti do pomora u akvarijumu. Što se tiče karbonatnog pufera, on predstavlja branik koji nas „čuva“ od naglog pada pH vrednosti, tj. ponaša se kao sundjer koji upija, ali kada se „sundjer natopi“, može doći do brzo pada pH vrednosti i eto nama pomora riba. KH je u direktnoj vezi sa koncentracijom CO2, ali u zavisnosti i sa pH vrednostima. Možemo reći da je veoma važno znati sve parametre, pre početka dodavanja CO2, da bi bili sigurni u to što radimo, jer CO2 nije za igranje i ukoliko ne znate šta radite, raspitajte se na forumu, da od iskusnijih članova dobijete savet.
Preporučljiva koncentracija je oko 20mg po litru, ali ako želite da izbegnete crnu algu, povećajte koncentraciju od 30-40 mg po litru. Ribe podnose ove količine, ali nemojte da preterujete, jer će ih koncentracija preko 90mg po litru usmrtiti. Možemo slobodno reći da koncentracija CO2 preko 40mg po litru ne donosi dobro u akvarijumu, a i samim biljkama najviše odgovaraju koncentracije od 20-30mg po litru, ali veće koncentracije manje pogoduju algama, tako da se treba pridržavati koncentracije do 40mg.
Na kraju možemo zaključiti da možete napraviti prosečno ubiljen akvarijum i da je moguće napraviti balans u odnosu izmedju biljaka riba, osvetljenja i da NEMATE POTREBE ZA DODATNIM UBACIVANJEM CO2, dok nasuprot tome ako želite više vrsta zahtevnih biljaka IMATE POTREBU ZA DODAVANJEM CO2, ali treba obratiti pažnju i na hranljive materije, podlogu, filtraciju, temperaturu, redovne zamene vode i što je najvažnije osvetljenje.
Posle čitanja ovog teksta nemojte da se nosite mišlju da će dodavanjem CO2 biljke bujati, da nećete imati požutele listove i da će biljke prestati da venu, jer ako ne ispunite malopredjašnje uslove, CO2 vam neće mnogo pomoći.